Selekcija reprezentativnih projekata na životnim daskama
PRIBOJ, ALEKSANDROVAC, VRŠAC, 15. septembra:
Tri pozorišna festivala “„Dani Danila Lazovića“ u Priboju, „Bucini dani“ u Aleksandrovcu i „Vršačka pozorišna jesen“ biće realizovani tokom septembra i oktobra za sve ljubitelje pozornice i žive glumačke igre.
Festival „Dani Danila Lazovića“ od 18. do 23. septembra u Priboju
PRIBOJ: Pozorišni festival „Dani Danila Lazovića“ u Priboju u jubilarnom 10. izdanju ove godine će biti održan od 18. do 23. septembra, najavljeno je na društvenim mrežama.
Predfestivalski program kao prolog manifestacije biće realizovan 18. septembra sa stand up komedijom „Koma“ glumca Ivana Tomića i dan kasnije 19.09. sa predstavom „Smrt čoveka na Balkanu“ po tekstu i režiji Miroslava Momčilovića, u produkciji Narodnog pozorišta Kikinda. Reditelj je prvo snimio istoimeni film koji je takodje režirao po svom scenariju.
Pozorišni program se uglavnom izvodi u Velikoj sali Doma kulture „Pivo Karamatijević“.
Zvaničan program i svečano otvaranje festivala posvećenog velikom karakternom glumcu Danilu Lazoviću će početi 20. septembra.

Tada će biti otvorena izložba „Naših deset godina“ kustosa Slobodanke Klačar u Galeriji „Nadežda Nada Vitorović“ u Zavičajnom muzeju Priboj.
Posle otvaranja izložbe uslediće koncert „Sa Mocartom na krilima muzike“ poznatog srpskog pijaniste Stefana Đokovića.
Prvo veče će obeležiti i svečana dodela nagrada za izuzetan doprinos razvoju festivala „Dani Danila Lazovića“.
Sledeći dan 21.09. u Zavičajnom muzeju Priboj rezervisan je za duodramu „Što se bore misli moje“ (Pozorište Slavija, Beograd) o knezu Mihailu Obrenoviću u kojoj igraju Nebojša Đorđević i Dragana Obradović (ujedno oboje potpisuju režiju) prema tekstu Zlate Tipold, i staru predstavu „Čekaonica“ Borisa Liješevića (Atelje 212).

Festival će imati 22. septembra i Specijalan program „Reč dve o Danilu“ kada će o značajnom srpskom glumcu govoriti Vojin Ćetković (snimali su zajedno TV seriju „Porodično blago“, 1998), Jelena Novaković, Mihailo Laptošević, Pavle Joksimović, Nataša Radovanović, i drugi.
Iste večeri 22.09. će biti izvedena i monodrama „Knjiga o Milutinu“ prema istoimenom književnom delu Danka Popovića, gde igra Nenad Jezdić, u režiji Egona Savina (Zvezdara teatar, Beograd).
Za sam kraj multimedijalnog festivala 23. septembra će ispred Doma kulture „Pivo Karamatijević“ biti održan koncert sastava „Two Souls“ sa gostima uz svečani defile gostiju i svih učesnika.

Tada je planirano i Takmičarsko veče za studente glume u recitovanju poezije, gde je gost glumac Petar Božović, specijalni gost Rale Damjanović i muzički gost – Nataša Radovanović.
Umetnički direktor festivala je glumac Milorad Miki Damnjanović, rodjen u Priboju, poznat kao stalni član Beogradskog dramskog pozorišta.
Stručni žiri festivala čine: glumci Vojin Ćetković i Petar Božović, profesor dr Radovan Knežević (FDU), radio novinar, recitator i pisac Rale Damjanović, kao i Damir Mahmutović ispred Akademije dramskih umjetnosti Tuzla (BiH).

Danilo Lazović (Brodarevo, 1951 – Beograd, 2006) bio je veoma popularan pozorišni, filmski i televizijski glumac, koji je gimnaziju završio upravo u Priboju.
Diplomac sa Akademije za pozorište, film, radio i televiziju od 1974. godine, tokom plodne karijere je ostvario ogroman broj uloga u matičnom Narodnom pozorištu, Zvezdara teatru i Ateljeu 212.
Širu popularnost je stekao ulogom Šćepana Šćekića u TV seriji „Srećni ljudi“ (1993) po scenariju Siniše Pavića kod koga je igrao i u serijalima „Bolji život“ (1988), „Porodično blago“ (1998) i „Stižu dolari“ (2004).
Osim toga, imao je nezaboravne uloge u seriji „Zaboravljeni“ (1990), izvedenoj iz filma „Početni udarac“ Darka Bajića, filmovima – „Mala“ (1991) Predraga Gage Antonijevića, „Tri karte za Holivud“ (1993) Božidara Bote Nikolića, „Jagoda u supermarketu“ (2003) Dušana Milića.
Pamte se i role Danila Lazovića u domaćim ostvarenjima „Lazar“, „Ivan“, „Najbolji“, „Laf u srcu“, „Poslednji krug u Monci“, „Dvoboj za južnu prugu“, „Boško Buha“, „Poseban tretman“, „Igmanski marš“, „Sveto mesto“, „Cubok“, „Virtuelna stvarnost“.



Pozorišni festival “Bucini dani” od 25. do 30. septembra u Aleksandrovcu
ALEKSANDROVAC – Pozorišni festival “Bucini dani” posvećen Milosavu Buci Mirkoviću, u svom osmom izdanju, biće održan od 25. do 30. septembra u Aleksandrovcu, saopšteno je na društvenim mrežama i na sajtu manifestacije.
Festival pod sloganom “Istina za po(d)neti” će se održavati u Domu kulture “Milosav Buca Mirković”, a nova edicija obeležava 10 godina od smrti tog poznatog teoretičara i publiciste.
Podsetimo, ovogodišnji festival u Aleksandrovcu je bio planiran i zakazan od 20. do 25. juna, ali usled velikih poplava koje su tada zahvatile ovaj kraj, sve je pomereno za početak jeseni.
Na repertoaru ove godine će biti pet pozorišnih predstava iz cele Srbije, a selekcija od juna se malo razlikuje.

Trebalo je da „Bucine dane“ krajem juna otvori komad „Naš razred“ poljskog pisca Tadeuša Slobođaneka, u adaptaciji i režiji Tatjane Mandić Rigonat, u produkciji beogradskog Narodnog pozorišta.
Ipak, do ovog gostovanja neće doći, i umesto te predstave je izabran „Čitač“ prema istoimenom romanu Bernharda Šlinka, u režiji Borisa Liješevića, produkcije Beogradskog dramskog pozorišta, za drugi dan – 26. septembra.
Igraju – Marko Grabež, Mirjana Karanović, Slobodan Boda Ninković, Milica Zarić, Ivan Tomić.
Otvaranje osmih „Bucinih dana“ 25. septembra biće u znaku nove scenske verzije romana “Ana Karenjina” Lava Nikolajeviča Tolstoja, u režiji traženog makedonskog autora Dejana Projkovskog (Novosadsko pozorište / Ujvideki Szinhaz).

Predstava dužeg naziva “Rasvetljavanje slučaja serije ubistava trovanjem u ćuprijskom okrugu sedamdesetih godina 19. veka” prema tekstu i režiji Anđelke Nikolić, biće igrana 27.09. na sceni Doma kulture.
Koprodukciju ovog komada potpisuju Knjaževsko-srpski teatar u Kragujevcu, Puls teatar u Lazarevcu, Seoski kulturni centar Markovac i Udruženje “Hop-la” iz Beograda.
Nakon te predstave narednog dana, 28. septembra sledi duo drama „Pluća“ britanskog pisca Dankana Mekmilana i reditelja Ivana Vukovića, gde igraju Goran Jevtić i Suzana Lukić, za produkciju Opere i teatra Madlenianum u Zemunu.

Narodno pozorište u Beogradu će se 29.09. predstaviti sa novim projektom “Očevi i oci” prema istoimenom romanu čuvenog pisca Slobodana Selenića (“Ubistvo s predumišljajem”, “Timor mortis”, “Ruženje naroda u dva dela”), u režiji Veljka Mićunovića.
Uloge tumače – Miloš Đorđević, Nikola Rakočević, Aleksandar Vučković, Vanja Ejdus, Vanja Milačić, Sena Đorović, Iva Milanović, Nikola Ristanovski.
Na zatvaranju festivala “Bucini dani” 30. septembra biće upriličena svečana dodela nagrada “Zlatno zrno” i Veče filmske muzike “Boje noći”.

Milosav Buca Mirković (Aleksandrovac, 1932 – Beograd, 2013) bio je srpski i jugoslovenski esejista, književni i pozorišni kritičar, pesnik, antologičar, prozaista.
Apsolvirao je jugoslovensku književnost na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1956, kada je počeo da se bavi književnom i pozorišnom kritikom.
Bio je novinar i urednik u listovima „Mladost“ i „Beogradska nedelja“ (1958–1964) i u listu „Politika Ekspres“ (1964–1974).
Takodje, nagradjivani pisac i publicista Mirković je bio upravnik Jugoslovenskog dramskog pozorišta (1974–1978), urednik u izdavačkom preduzeću “Prosveta” i NIN-u (1978–1993).

Objavio je niz pozorišnih studija, zbirke pesama i proze, knjige kritika i eseja, književno-kritičkih dela, antologije.
Poslednjih decenija života najviše je bio posvećen teatru, tako da je objavio priloge o predstavama, glumcima i drugim tvorcima dramske igre, i značajne knjige – “Nušić naš nasušni – Nušićevi glumci i glumice” (1994), “Milivoje Živanović gorotas srpske glume” (1997),”Zoran Radmilović i kralj i klaun” (2000), “Mija Aleksić vilovnjak sa istočnih strana” (2001), “Ljuba Tadić: po Srbiji Sokrat” (2004), “Hajdemo u pozorište” (2009).
Za sobom je ostavio važne nagrade: „Zlatni prsten Bagdale”, (1988), Statueta Joakim Vujić (1996), Nagrada Udruženja književnika Srbije za „Životno delo“ (za celokupno književno delo, 2004), „Zlatni ćuran” (2006), Vukova nagrada (2009).


Festival „Vršačka pozorišna jesen“ od 6. do 11. oktobra u Narodnom pozorištu “Sterija”
VRŠAC – Jubilarno 30. izdanje festivala „Vršačka pozorišna jesen“ pod sloganom „O vrednostima i trajanju“, biće održano u Narodnom pozorištu „Sterija“ u Vršcu od 6. do 11. oktobra, najavljeno je na sajtu tog vojvodjanskog teatra.
Na sednici odbora 30. izdanja navedenog festivala koja je tokom ove sedmice održana u Vršcu, usvojen je izveštaj ovogodišnjeg selektora – dramaturga Branislava Nedića, kao i predlog takmičarskog programa Međunarodnog festivala klasike.
Selektor je obilazio pozorišta od Subotice, Leskovca, preko Zagreba, Bijeljine, Užica, do Zaječara. Prema njegovim rečima, za neka od ostvarenja koja su zaslužila da se nađu na festivalu nije bilo mesta zbog ograničenog broja predstava koje mogu biti izvedene u takmičarskom programu, “što ukazuje i na primetan porast interesovanja uprava za rad na klasicima”, kao i za učešće na vršačkom teatarskom Festivalu.

Prema izveštaju Nedića, ovogodišnja selekcija od pet predstava je obuhvatila ukupno 17 pozorišta i odgledane 24 predstave.
Narodno pozorište „Sterija“ će tokom „Vršačke pozorišne jeseni” ugostiti tri beogradska pozorišta i Narodno pozorište Sombor, dok će ansambl domaćina za takmičarski program izvesti predstavu „Don Žuan“ Žan Baptist Poklena Molijera u režiji Andreja Cvetanovkog.
Ansambl Narodnog pozorišta Beograd će gostovati sa zapaženom predstavom “Očevi i oci” prema čuvenom romanu Slobodana Selenića, u dramatizaciji Kate Đarmati i režiji Veljka Mićunovića.


Pozorište za decu „Boško Buha“ predstaviće hit projekat za svoju Večernju scenu – „Ubistvo u Orijent ekspresu“ po detektivskom romanu Agate Kristi u dramatizaciji Kena Ludviga i u režiji Darijana Mihajlovića.
Beogradsko dramsko pozorište će izvesti dramu „(Pra)faust“ Johana Volfganga Getea u režiji Borisa Liješevića, koji potpisuje i produkciju Narodnog pozorišta Sombor sa predstavom u selekciji – „Besnilo“ prema romanu Borislava Pekića.
Međunarodni festival klasike „Vršačka pozorišna jesen“ po 30. put u Vršcu održava se pod pokroviteljstvom Grada Vršca, uz podršku Ministarstva kulture Republike Srbije, Pokrajinskog sekretarijata za kulturu, javno informisanje i odnose sa verskim zajednicama.
Ivan Makragić
